Očna oboljenja
Kratkovidost (miopija)
Kratkovidost ili miopija je poremećaj vida kada osoba dobro vidi predmete na bliskom rastojanju, a loše one koji su udaljeni. Kratkovidost je veoma rasprostranjena, a sreće se kako kod dece, tako i kod odraslih osoba.
Kod kratkovidih osoba je očna jabučica duža od norme i svetlosni zraci se fokusiraju ispred mreznjače te je slika predmeta koji se posmatra nejasna, razlivena. Normalna dužina očne jabučice kod odraslog čoveka iznosi od 23-24 mm, a kod kratkovidih osoba ona može dostići čak 30 i više milimetara. Povećanje očne jabučice za 1 mm dovodi do uvećanja kratkovidosti za 3 dioptrije. Kod kratkovidosti slika predmeta se formira ispred mrežnjače
Razlikuju se tri stepena kratkovidosti:
- Slaba – do tri dioptrije;
- Srednja – od tri do šest dioptrija;
- Visoka – preko šest dioptrija.
Glavnim uzrocima pojave kratkovidosti se smatraju:
- Nasledna predispozicija, koja se ogleda u karakteristikama građe očne jabučice;
- Slaba sklera koja ne pruža potreban otpor velikom rastu očne jabučice;
- Preteran rad na bliskom rastojanju.
- Nedovoljno razvijen akomodacioni mišić oka, koji odgovara za „podešavanje“ sočiva na različita rastojanja. Prenapregnutost oslabljenog mišića može da dovede do pojave kratkovidosti.
SIMPTOMI KRATKOVIDOSTI
Po pravilu, kratkovidost se razvija već u dečijem uzrastu, a vrlo često se otkriva tek kada dete krene u školu. Osim pogoršanja vida na daljinu, kod kratkovidosti se pogoršava vid u sumraku. Za poboljšanje vida kratkovidi ljudi nose sočiva ili naočari sa minus dioptrijom.
Ipak, treba znati da nošenje naočara ili kontaktnih sočiva ne može zaustaviti rast kratkovidosti, njima se samo ispravlja fokusiranje. Ako se vid pogoršava i ako se stakla na naočarima menjaju za veće dioptrije znači da kratkovidost napreduje. Do toga dolazi zbog prevelikog rasta očne jabučice. Ovakva pojava se naziva progresivnom kratkovidošću, koja vrlo često zahteva operativno lečenje.
PROGRESIVNA KRATKOVIDOST
Progresivna kratkovidost nije bezazlena anomalija refrakcije, koju je moguće ispraviti nošenjem naočara, već bolest sa ozbiljnim posledicama. Najčešće se progresivna kratkovidost javlja kod dece u uzrastu od 7 do 15 godina. Prekomeran rast očne jabučice dovodi do toga da se “rastežu” krvni sudovi unutar oka koji “hrane” retinu. Samim tim , u velikom broju slučajeva, smanjuje se i oštrina vida. Retina se, slično kao zategnuto nežno platno, na određenim mestima “razilazi” i na njoj se pojavljuju rupice koje mogu dovesti do ablacije mrežnjače, a to je najteža komplikacija kratkovidosti, gde se vid znatno smanjuje i može dovesti do potpunog slepila.
Zadatak roditelja je da na vreme otkriju kod svog deteta prve simptome progresivne kratkovidosti:
- pogoršanje vida na daljinu;
- zamagljenje predmeta koji je u daljini;
- brzo zamaranje očiju;
- diskomfort, bol u očima;
- bol u potiljačnoj oblasti i slepoočnicama;
Ne zaboravite da pravovremeni pregled kod oftalmologa može da spreči teške komplikacije kratkovidosti!
Dijagnostičko ispitivanje pri progresivnoj kratkovidosti
Dijagnostika kratkovidosti zahteva sledeća ispitivanja:
- provera oštrine vida na daljinu bez naočara, i sa potrebnom korekcijom;
- odredjivanje refrakcije (prelamanja) i stepen kratkovidosti;
- merenje dužine očne jabučice – ultrazvučna biometrija je veoma važno ispitivanje, jer se na osnovu praćenja biometrije može utvrditi da li očna jabučica raste ili ne;
- biomikroskopija prednjeg segmenta oka;
- pregled očnog dna (direktna oftalmoskopija), koja omogućava lekaru da oceni stanje makularne zone retine, krvnih sudova i vidnog živca svakog oka;
- pregled periferije očnog dna (obrnuta binokularna oftalmoskopija) je potreban za rano otkrivanje distrofičnih promena na retini. Ukoliko se one otkriju treba uraditi lasersku koagulaciju retine.
Ovo je opšta šema pregleda pacijenata sa kratkovidošću, ali lečenje svakog čoveka zahteva individualni prilaz. Zato, ukoliko je neophodno, oftalmolog može dodati i neka dodatna ispitivanja
Lečenje progresivne kratkovidosti
Lekari izdvajaju dva glavna pravca lečenja progresivne kratkovidosti:
- zaustavljanje patološkog rasta oka ( operacija skleroplastike ili kolagenoplastike);
- sprečavanje mogućih komplikacija kratkovidosti (laserska koagulacija).